Diskusija je bila usmerena na veze između rodne nejednakosti, mogućnosti i izazova sa kojima se žene susreću. Učesnice su govorile o svojim iskustvima u cilju ohrabrivanja žena i devojaka da se uzdignu iznad ustaljenih obrazaca podele uloga. Jedan od ciljeva događaja jeste i ukazivanje na važna dostignuća žena u društvu. Stefanija Lukić nije želela da joj neko bude šef. Posle autorskih emisija na raznim televizijama odlučila je bude sama svoj šef, te je od portala Štreber napravila jednu od omiljenih platformi za decu, nastavnike i roditelje.
Vesna Jeftović kazala je da je njen put ka uspehu bio veoma težak. Kao preduzetnica, kao mlada žena koja je tek završila fakultet, trebalo je da uđem u porodični biznis i pokušam da tu dodam neku novu vrednost. Ne želim da druge žene prolaze kroz borbu kroz kakvu sam ja prošla i zato smo 2009. godine organizovali Udruženje poslovnih žena, rekla je Vesna, koja se tokom diskusije osvrnula i na svoje zasluge zbog toga što se burek kao tradicionalni srpski proizvod našao na tlu Amerike.
Diskusija One koje pokreću; Foto: Aleksandra Anđelković
Nevena Kragić rekla je da je ona od onih koji vole proces. Kako kaže, ona ne voli da ima rezultat u glavi, jer joj nije interesantno ako vidi kraj. Nevena smatra da je dolazak do rutine dokaz da ste uspeli u nečemu, ali da to samo znači da treba izaći iz zone komfora i tražiti novi cilj.
Svojih početaka u biznisu prisetila se i Tamara Jovanović. Naziv njene kompanije nastao je spajanjem prva dva slova njenog imena i prva tri slova imena njenog supruga Gorana. Mislila sam da uopšte nemam preduzetnički duh, ali se pokazalo da taj duh nije dovoljan, da je potrebno još puno znanja i veština, rekla je Tamara. Osim velikog broja zainteresovanih žena, u EU info kutku bilo je i muškaraca koji su želeli da čuju priče ovih uspešnih žena koje se nisu plašile rizika.
Prvi Dan žena obeležen je 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, ali sama ideja pojavila se mnogo ranije. Prvi protesti žena dogodili su se davne 1857. godine u Njujorku, kada su žene zaposlene u tekstilnoj industriji izašle na ulice i javno demonstrirale zbog loših radnih uslova i niskih plata. Jedan od najupečatljivijih protesta dogodio se 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo ulicama Njujorka zahtevajući bolje plate, kraće radno vreme i pravo glasa.